Poslijediplomski studij Zaštite prirode i okoliša

U srpnju 2002. godine je registriran Tehnologijsko/razvojni centar u Osijeku gdje je uz Osječko/baranjsku županiju i Grad Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera jedan od osnivača.

Djelatnost Tehnologijsko/razvojnog centra čine poslovi vezani uz: prijenos i primjenu znanstvenih i stručnih spoznaja vezanih uz tehniku i tehnologiju proizvodnje; poticanje primijenjenih znanstvenih istraživanja, te industrijske primjene i tržišne eksploatacije rezultata istraživanja i novih tehnologija i prijenos znanja iz javnog istraživačkog sektora u proizvodnju kao i uspostavljanje suradnje znanosti i gospodarstva radi uključivanja znanstvenika i istraživača u gospodarski razvitak; osiguravanje infrastrukture, savjetodavne, marketinške i druge potpore inovativnim i tehnološkim projektima i njihovim nositeljima (inovatorima) s ciljem tehnološke operacionalizacije projekata, njihove stručne valorizacije, pravne zaštite i primjene u proizvodnji; stručnu pomoć tijelima lokalne samouprave u oblikovanju i ostvarivanju koncepta tehnološkog razvoja i inovativnog poduzetništva; poticanje i potporu u osnivanju mreže poduzetničkih inkubatora i malih poslovnih zona (tehnoloških parkova); Planirane aktivnosti TERA su nastavak i daljnji razvitak dosadašnjih aktivnosti na komercijalizaciji javno financiranih istraživanja i transferu tehnologije prema gospodarstvu.Tehnologijski i inovacijski razvitak slijedi policentričan razvoj Sveučilišta.

U svrhu povezivanja Sveučilišta i gospodarstva planira se na lokaciji bivšeg Biotehničkog znanstveno/nastavnog centra otvaranje proizvodnih inkubatora, a sastavnice projekta su: Centar za izvrsnosti u poljoprivredi kao zajednički projekt Sveučilišta i Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, interdisciplinarni centar za održivi razvitak poljoprivrednog i zaštićenog prostora te već gore navedeni Tehnologijsko razvojni centar u Osijeku d.o.o.

Upis na poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Zaštita prirode i okoliša obavlja se temeljem natječaja za upis kojega raspisuje Sveučilište. Studij mogu upisati pristupnici koji su završili sveučilišni dodiplomski studij (u trajanju 8 ili 9 semestara odnosno diplomski studij kako slijedi:

• Iz područja Prirodnih i Biotehničkih znanosti (studiji biologije i kemije, fizike, geoznanosti, matematike, poljoprivrede, prehrambene tehnologije, kemijskog inženjerstva, biotehnologije, šumarstva);
  a) ostalih sveučilišnih studija uz polaganje razlikovnih predmeta koje utvrđuje Vijeće poslijediplomskog interdisciplinarnog studija za svakog pristupnika posebno.
• Studij mogu upisati pristupnici koji su već upisali sveučilišni poslijediplomski interdisciplinarni znanstveni studij Zaštita prirode i okoliša za stjecanje akademskog stupnja magistra znanosti. Njima se odobrava upis u 4 semestar i priznaje im se 90 ECTS bodova, ukoliko su položili sve upisane nastavne predmete iz prve i druge godine studija.
• Studij mogu upisati pristupnici magistri znanosti koji su završili bilo koji poslijediplomski studij iz prirodnih i biotehničkih znanosti uz uvjet da imaju objavljen jedan rad u časopisima citiranim u CC. Priznaje im se 120 ECTS bodova, a odobrava se upis u 5. semestar.

Trajanje studija:
Poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij za stjecanje akademskog stupnja doktora znanosti traje šest semestra (tri godine). Tijekom tri semestra izvodi se nastava, a preostala tri semestra predviđena su za obvezatne i izborne aktivnosti i izradu doktorske disertacije.

Na osnovi nastavnih aktivnosti (predavanja, seminari, vježbe) i polaganjem ispita studenti ostvaruju 90 ECTS bodova, a preostale bodove studenti stječu kroz sudjelovanje u obvezatnim i izbornim aktivnostima i ostvaruju 60 ECTS bodova, te 30 ECTS bodova izradom doktorske disertacije što ukupno čini 180 ECTS bodova.

Poslijediplomski studij mogu upisati pristupnici koji su završili sveučilišni dodiplomski studij (u trajanju 8 ili 9 semestara odnosno diplomski studij iz područja Prirodnih ili Biotehničkih znanosti iz odgovarajućeg znanstvenog polja (studiji biologije i kemije, poljoprivrede, prehrambene tehnologije, kemijskog inženjerstva, biotehnologije, šumarstva) s prosječnom ocjenom većom od 3,5. Poslijediplomski studij može upisati pristupnik koji je završio i drugi sveučilišni studij. Vijeće će utvrditi koji su to studiji, odrediti srodna znanstvena područja, polja i grane potrebne za nastavak poslijediplomskog studija, te razliku ispita koje student treba položiti. Iznimno se može odobriti upis pristupnicima koji su završili sveučilišni diplomski studij s prosječnom ocjenom manjom od 3,5 uz preporuku dvaju sveučilišnih profesora visokog učilišta na kojem su završili studij. Za sve pristupnike nužno je i poznavanje najmanje jednog svjetskog jezika, o čemu
pristupnici prilažu pismenu potvrdu. Valjanom pismenom potvrdom podrazumijeva se ovjereni izvod iz ocjena dodiplomskog studija ili potvrda ovlaštene škole stranih jezika.
Odabir se vrši na temelju uspjeha na dodiplomskom sveučilišnom studiju prema kriterijima koji su objavljeni u natječaju za upis studenata.

• o osobne podatke pristupnika s naznakom adrese stanovanja
• ovjerena preslika domovnice ili dokaz o državljanstvu
• ovjerena preslika diplome o završenom diplomskom studiju
• prijepis ocjena
• preporuke sveučilišnih profesora (ako je prosjek niži od 3,5)
• životopis
• dokaz o poznavanju jednog svjetskog jezika.

Prijave se podnose osobno ili se šalju poštom na adresu Tajništva poslijediplomskog studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Kompetencije koje student stječe završetkom studija, mogućnosti nastavka znanstvenog istraživačkog rada, mogućnost usavršavanja, te mogućnosti zapošljavanja u privatnom i javnom sektoru

Završetkom sveučilišnog poslijediplomskog interdisciplinarnog studija Zaštita prirode i okoliša stječe se akademski stupanj doktora znanosti iz područja Prirodnih ili Biotehničkih znanosti u polju koje je određeno matičnom strukom (npr. doktor Biotehničkih znanosti iz znanstvenog polja poljoprivreda) a u skladu sa Zakonom o akademskim i stručnim nazivima i akademskom stupnju i Popisom akademskih naziva i akademskih stupnjeva Rektorskog zbora.

Mogućnost postdoktorskog usavršavanja te mogućnosti zapošljavanja u privatnom i javnom sektoru
Poslijedoktorsko usavršavanje moguće je kroz rad na znanstveno/istraživačkim, razvojnim i međunarodnim projektima na različitim visokoškolskim i znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu, koje se bave problematikom zaštite prirode i okoliša. Zapošljavanje doktora znanosti je moguće na: fakultetima, institutima i drugim javnim ustanovama, kontrolnim laboratorijima, tijelima državne uprave poglavarstvima gradova i županija, u različitim proizvodnim poduzećima, u raznim proizvodnim tvrtkama, te ustanovama u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju.

Studijski program poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija Zaštita prirode i okoliša sadrži:
• obvezatne predmete
• opće izborne predmete
• strukovne izborne predmete iz različitih polja znanosti: biologija, kemija, poljoprivreda, tehnologija

Opće izborne i strukovne izborne predmete student odabire u suradnji s voditeljem studija uvažavajući uže područje interesa studenta, a upisuje ih početkom II. semestra.

Studijski program se vrednuje bodovnim sustavom (ECTS = European Credit Transfer System), gdje svaki pojedinačni kredit (bod) predstavlja koeficijent opterećenja studenta, kojim se u određenom smislu iskazuje vrijeme koje polaznik treba utrošiti za uspješno svladavanje gradiva. To znači da se ne uračunava samo vrijeme provedeno na predavanjima, seminarima i vježbama, već i potrebno vrijeme utrošeno za studiranje gradiva, tj. na samostalno učenje, ispitivanje i druge provjere znanja. Koeficijenti opterećenja postaju zasluženi bodovi tek nakon položenog ispita, odnosno zahtjeva ispunjenih u skladu s nastavnim planom i programom, a kojima student poslijediplomskog studija dokazuje da ima uvjete za upis u sljedeći semestar, odnosno da u konačnici pristupi izradi disertacije. ECTS za svaki pojedini kolegij su unaprijed određeni i proizlaze iz satnice pojedinog kolegija, njegovog značenja i složenosti, te potrebnih obveza koje je potrebno ispuniti kako bi se pojedini kolegij položio.

Nastava se odvija kroz tri semestra i to: u prvom i slušaju se obvezatni predmeti u drugom semestru obvezatni i opći izborni predmeti. Tijekom trećeg semestra studenti slušaju strukovne izborne predmete. Od trećeg semestra student može prijaviti temu doktorske disertacije. Uvjet za prijavu je minimalno ostvarenih 48 ECTS i odslušan treći semestar. U četvrtom semestru student započinje znanstvena istraživanja na temelju kojih će izraditi znanstveni rad. U petom semestru student aktivno sudjeluje u različitim obvezatnim i izbornim aktivnostima: predavanja, stručne ekskurzije, okrugli stolovi, sudjelovanje na domaćim i međunarodnim skupovima, rad u laboratoriju. Šesti semestar odnosi se na izradu doktorske disertacije. Nastava se osim redovitih predavanja na poslijediplomskom studiju iz pojedinih predmeta može izvoditi u obliku konzultacija, seminarskog, pojedinačnog ili grupnog istraživačkog rada, te ostalih oblika rada. Sva pitanja vezana uz organizaciju i izvedbu studija su propisana Pravilnikom o poslijediplomskim studijima na Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Opis svakog predmeta sadrži: naziv predmeta, broj sati, šifra predmeta, nositelj predmeta, ustanova nositelja predmeta, suradnici predmeta, status predmeta, cilj predmeta, sadržaj predmeta, kompetencije, znanje, vještine koje predmet razvija, ECTS, način ocjenjivanja, obvezna i dodatna literatura.
Opis svakog pojedinog predmeta nalazi se u sklopu izvedbenog plana nastave.

Ritam studiranja i obveze studenata

Prema studijskom programu i izvedbenom planu studij je strukturiran u šest semestara i to: prva dva semestra studenti u slušaju nastavu iz obvezatnih i općih izbornih predmeta. Nastava se izvodi u obliku predavanja, konzultacija, vježbi, seminara, rasprava, okruglih stolova. U trećem semestru student iz ponuđenih strukovnih izbornih predmeta izabire onoliko predmeta temeljem kojih će ostvariti minimalno 15 ECTS . U okviru svakog izbornog predmeta potrebno je da student napiše i izloži seminarski rad.

U četvrtom semestru student započinje znanstvena istraživanja na osnovi kojih će izraditi znanstveni rad. Nakon izrađenog znanstvenog rada bodovi se ostvaruju po primitku obavijesti o prihvaćanju rada ili kada je rad objavljen u časopisu. U izradi znanstvenog rada može sudjelovati više autora, ali student ostvaruje ECTS samo ako je prvi autor. Tijekom petog semestra student aktivo sudjeluje u različitim izvannastavnim aktivnostima (održavanje predavanja na visokom učilištu, studijski boravak u inozemstvu, stručne ekskurzije, aktivno sudjelovanje u organizaciji okruglih stolova, aktivno sudjelovanje na domaćim i međunarodnim skupovima, kongresima (izlaganja, posteri i sl.), rad u laboratoriju.

Poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Zaštita prirode i okoliša temelji se na mentorskom sustavu. Vijeće poslijediplomskog studija tijekom drugog semestra svakom studentu imenuje studijskog savjetnika s ciljem boljeg povezivanja studenta s nastavnicima. Studijski savjetnik može biti nastavnik u znanstveno/ nastavnom zvanju redovitog, izvanrednog profesora ili docenta. U pravilu znanstveni studijski savjetnik je u biti nastavnik koji sudjeluje u nastavi poslijediplomskog studija. Obveza studijskog savjetnika je praćenje i usmjeravanju studenta, pružanje pomoći u odabiru izbornih kolegija, predlaganje znanstvenoistraživačkog rada.

Popis predmeta koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Svi obvezatni predmeti poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija Zaštita prirode i okoliša se mogu izvoditi na engleskom jeziku kako slijedi:

Osnove zaštite prirode i okoliša, Fizika Okoliša, Kemija okoliša, Geologija, Ekologija, Metodika izrade znanstvenog rada, Statističke metode u okolišu, Biološka raznolikost i osnove zaštite prirode.

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova 6 pripisivanje bodovne vrijednosti predmetima koje studenti mogu izabrati s drugih studija

Studij je u skladu s ECTS (European Credit Transfer System) Europskim sustavom prijenosa bodova, što znači da student može izabrati (osim ponuđenih) bilo koji predmet iz postojećih poslijediplomskih studija sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, drugih hrvatskih sveučilišta, ili pak drugih europskih sveučilišta čiji su programi u skladu s ECTS. U pravilu prihvaća se broj ECTS koje predlažu drugi poslijediplomski studiji, bodove potvrđuje voditelj studija. Ukoliko se broj ECTS znatno razlikuje od bodova i opterećenja ovog studija konačnu odluku donosi Vijeće poslijediplomskog studija. Isto tako sve ponuđene predmete sveučilišnog poslijediplomskog interdisciplinarnog studija Zaštita prirode i okoliša mogu upisati studenti drugih poslijediplomskih studija i specijalističkih poslijediplomskih studija Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera kao i drugih domaćih i inozemnih sveučilišta.

Postupak i uvjeti za prihvaćanje teme doktorske disertacije

Poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Zaštita prirode i okoliša završava izradom i obranom doktorske disertacije. Prijava kojom se pokreće postupak stjecanja doktorata znanosti mora sadržavati: prijedlog teme doktorske disertacije, obrazloženje teme, metode rada, popis literature te navođenje očekivanog znanstvenog doprinosa. Uz prijavu teme prilaže se životopis studenta te popis objavljenih radova.

Prijava s potpisom mentora, komentora i studenta predaje se Tajništvu poslijediplomskog studija a zatim istu razmatra Vijeće poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija Zaštita prirode i okoliša (dalje: Vijeće studija). Prijedlog za pokretanje postupka prijave teme upućuje se Sveučilišnom vijeću za poslijediplomske interdisciplinarne sveučilišne studije (dalje: Sveučilišno vijeće) koje donosi konačnu Odluku.

Vijeće studija razmatra prijavu teme, te ako utvrdi da prijava ne sadrži potrebnu dokumentaciju pozvat će studenta da dopuni prijavu u određenom roku, koji ne može biti duži od 30 dana. Prijava s potpisom mentora, komentora i studenta uz prijedlog članova Povjerenstva za prihvaćanje teme doktorske disertacije upućuje se Vijeću studija koje ga prihvaća i prosljeđuje Sveučilišnom vijeću, koje imenuje Povjerenstvo za prihvaćanje teme doktorske disertacije od najmanje tri člana. Povjerenstvo je obvezno u roku od 90 dana od dana imenovanja podnijeti izvješće s prijedlogom za prihvaćanjem ili odbijanjem teme doktorske disertacije.

Postupak i uvjeti ocjene doktorske disertacije

Student predaje neuvezanu doktorsku disertaciju na ocjenu nakon što je položio sve propisane ispite i izvršio sve obveze utvrđene studijskim programom te podmirio sve financijske obveze (ostvario 150 ECTS). Doktorska disertacija mora biti jezično, stilski i tehnički korektno oblikovana i usklađen sa suvremenim postupcima i tehnologijom izrade znanstvenih radova. Povjerenstvo za ocjenu doktorske disertacije imenuje Sveučilišno vijeće, nakon što student pokrene postupak ocjene i obrane doktorske disertacije, i ono u roku od 90 dana donosi mišljenje.
Nakon prihvaćanja pozitivnog Izvješća Povjerenstva pristupnik može pristupiti obrani.

Ukoliko Povjerenstvo utvrdi da doktorska disertacija ima nedostataka koji se mogu otkloniti student je dužan u roku od 90 dana od dana primitka primjedbi Povjerenstva izvršiti ispravak istoga u protivnom će smatrati da je doktorska disertacija odbijena.
Nakon izvješća Povjerenstva za ocjenu doktorske disertacije i prihvaćanja pozitivne ocjene Sveučilišno vijeće na prijedlog Vijeća studija imenuje Povjerenstvo za javnu obranu doktorske disertacije s najmanje tri člana i jednim zamjenikom te utvrđuje datum obrane doktorske disertacije.

Obrana doktorske disertacije je javna. Student brani doktorsku disertaciju pred Povjerenstvom za obranu doktorske disertacije. O obrani se vodi zapisnik na propisanom obrascu poslijediplomskog studija kojeg potpisuju svi članovi Povjerenstva. U zapisnik se unosi odluka Povjerenstva o obrani doktorske disertacije. Odluka može biti: obranio jednoglasnom odlukom Povjerenstva, obranio većinom glasova i nije obranio.

Student koji nije obranio doktorsku disertaciju ima pravo nakon 90 dana ponovo prijaviti izradu i obranu doktorske disertacije, ali ne s istom temom. Doktorska disertacija koja nije obranjena u roku od 3 godine od dana prihvaćanja teme doktorske disertacije podliježe ponovnom postupku prihvaćanja.

Postupak prijave teme, odobrenje teme, ocjena i obrana doktorske disertacije utvrđeni su Statutom Sveučilišta i Pravilnikom o poslijediplomskim studijama na Sveučilištu Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Student tijekom studija ima pravo na opravdani prekid studija u slučaju bolesti, za vrijeme trudnoće, do godine starosti djeteta i u drugim opravdanim slučajevima.

Student je u obvezi podnijeti pismenu zamolbu za prekid studija Vijeću poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija Zaštita prirode i okoliša uz potrebitu dokumentaciju kojom opravdava prekid navedenoga studija. U slučaju odobrenja opravdanog prekida studija, studentu se može produžiti nastavak studija za vrijeme koje odgovara periodu opravdanog prekida studija. Za vrijeme opravdanog prekida studija, studentu miruju obveze, te nakon isteka razdoblja za koje je studij opravdano prekinut student je ponovno obvezan podnijeti Vijeću poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija pismenu zamolbu za nastavak studija, kako bi se utvrdio broj ECTS koji studentu može biti priznat i utvrdile njegove daljnje obveze.

Studenti koji su prekinuli poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Zaštite prirode i okoliša ili su izgubili pravo studiranja na nekom drugom poslijediplomskom studiju mogu nastaviti Poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Zaštite prirode i okoliša uz uvjet polaganja razlikovnih ispita koji će utvrditi Vijeće poslijediplomskog studija.

Uvjeti pod kojima student stječe pravo na potvrdu o apsolviranom dijelu studijskog programa poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija Zaštita prirode i okoliša jesu položeni ispiti u prvom, drugom i trećem semestru te izrađen znanstveni rad što iznosi ukupno 120 bodova, a što je uvjet za izdavanje potvrde (certifikata) o apsolviranju dijela studijskog programa i preduvjet za izradu doktorske disertacije u šestom semestru.

Osobe, magistri znanosti, koje upisuju studij ne moraju pohađati nastavu nego se uključuju u studij u četvrti ili peti semestar prema gore navedenim uvjetima. Nadalje osobe koje su ostvarile znanstvena dostignuća koja svojim značenjem odgovaraju uvjetima za izbor u znanstvena zvanja (znanstveni suradnik, viši znanstveni suradnik, znanstveni savjetnik), a na temelju Odluke nadležnog vijeća utvrđenog Statutom Sveučilišta o ispunjavanju uvjeta za izbor u navedena znanstvena zvanja mogu bez pohađanja nastave i polaganja ispita upisati poslijediplomski studij te izraditi i javno obraniti doktorsku disertaciju, te uz suglasnost Senata Sveučilišta steći doktorat znanosti.

Poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Zaštita prirode i okoliša traje šest semestara odnosno 3 godine. Studenti u punom radnom vremenu gube status studenta ako u roku 5 godina od dana upisa na studij ne obrane doktorsku disertaciju. Studenti koji studiraju u dijelu radnog vremena gube status studenta ukoliko u roku od 10 godina od upisa na studij ne obrane doktorsku disertaciju.

Program poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija Zaštita prirode i okoliša izvodit će se u prostorijama Rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, (Trg Sv. Trojstva 3.) u učionicama za poslijediplomsku nastavu koje su u potpunosti tehnički opremljene, prostorima Odjela za biologiju, Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i drugim znanstveno/nastavnim sastavnicama Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku koji sudjeluju u izvođenju nastave/predavanja/vježbi na navedenom studiju (Poljoprivredni fakultet, Prehrambeno/tehnološki fakultet i Građevinski fakultet). Dio stručnih ekskurzija predviđen je u Institutu Ruđer Bošković u Zagrebu, kroz višednevne boravke. Dio terenske nastave odvijat će se u biološkoj stanici u Sungeru i Institutu Ruđer Bošković u Rovinju, te tijekom studijskih putovanja i posjeta strogim rezervatima, nacionalnim parkovima, parkovima prirode, posebnim rezervatima, i drugim zaštićenim prostorima.

Rektorat Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku raspolaže ukupnom površinom 383,87m² čine:

• predavaonica 76,98m²
• izložbeni prostor 70,31m²
• kabinet za nastavnike 34m²
• protokol 37,65m²
• aula 139,73m²
• prostor za simultano prevođenje površine 25,20m²

Učionice su opremljene svim audiovizualnim nastavnim pomagalima: kompjuter, LCD projektor, grafoskop. Aula namijenjena za održavanje međunarodnih konferencija raspolaže suvremenom opremom za simultano provođenje. Odjel za biologiju, Gajev trg 6, novouređeni je prostor Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ukupne površine 1200m2 prostora i pripadajući prostor zajedničkih potreba drugih Odjela (matematika i fizika). Prostor Odjela za biologiju sadrži: dvije predavaonice, jedna veća kapaciteta 50 studenata i jedna manja seminarska kapaciteta 30 studenta; 4 specijalizirana praktikuma: praktikum za zoologiju 10 radnih mjesta, praktikum za botaniku 10 radnih mjesta, praktikum za biokemiju i fiziologiju 10 radnih mjesta i praktikum za mikrobiologiju 10 radnih mjesta; 6 znanstveno nastavnih laboratorija: laboratorij za ekofiziologiju alga, laboratorij za staničnu i molekularnu biologiju biljaka, laboratorij za hidrobiologiju, laboratorij za ekotoksikologiju i laboratorij za entomologiju laboratorij za toksikologiju; 12 nastavničkih i suradničkih soba. Uz navedene prostore treba naglasiti postojanje velikog i upotrebljivog hodnika (+4 mala postrana) za smještanje bioloških zbirki i za okupljanje studenata. Zajedničkih prostori na raspolaganju su: knjižnica i čitaonica (150m²), studentska referada, tajništvo, računovodstvo, sanitarni čvor i apartman za gostujuće nastavnike. Dio nastavnog procesa izvodit će se u učionicama Poljoprivrednog i Prehrambeno/tehnološkog fakulteta koje su opremljene grafoskopima, dijaprojektorima i LCD projektorima i mnogobrojnim dobro opremljenim, a vježbe i znanstvena istraživanja održavat će se u dobro opremljenim laboratorijima uz suglasnost predmetnih nastavnika.

Tako su nam s Poljoprivrednog fakulteta raspoloživi laboratoriji Zavoda za zaštitu bilja:
• Laboratorij za agrobotaniku i primjenjenu botaniku
• Laboratorij zaentomologiju i nematologiju
• Laboratorij za fitopatologiju
• Laboratorij za mikrobiologiju
• Laboratorij za uskladištenje i tehnologiju ratarskih proizvoda i fitofarmaciju

Sa Zavoda za agroekologiju:
• Laboratorij zavoda za agroekologiju, u okviru kojeg se vrše istraživanja vezana uz ishranu bilja i fertilizaciju, fiziologiju i ekofiziologiju, agrokemiju i pedologiju, agroekologiju i zemljišne resurse te mikrobiologiju.

Dodatne informacije http://www.pfos.hr

Na Prehrambeno/tehnološkom fakultetu to su prostori sljedećih laboratorija:
• Laboratorij za prehrambenu tehnologiju, Laboratorij za nadzor kakvoće hrane
• Laboratorij za instrumentalne metode, Laboratorij za termodinamiku i energetiku
• Laboratorij za mikrobiologiju hrane, Laboratorij za opću i anorgansku kemiju
• Laboratorij za fizikalnu kemiju i ambalažu, Laboratorij za tehnološke operacije
• Laboratorij za biokemijsko inženjerstvo i obradbu otpadnih voda

Dodatne informacije http://www.ptfos.hr

Prostor koji se za potrebe terenskih nastava dugogodišnjim ugovorom unajmljen je od općine Mrkopalj (Gorski Kotar) u mjestu Sunger. To je zgrada bivše osnovne škole koja je potpuno preuređena i adaptirana za smještaj studenata za vrijeme terenske nastave. Kapacitet zgrade je smještaj 40 studenata i 6 nastavnika. U zgradi se nalaze 2 velike spavaonice, blagovaonica, kuhinja, sanitarni čvor, tri apartmana za nastavnike i veliki prostor za nastavu (praktikum, projekcije, društveni život).Odjel za biologiju opremljen je suvremenom nastavnom i znanstvenom opremom Učionice su opremljene svim audiovizualnim nastavnim pomagalima: računalo, LCD projektor, grafoskop, dijaprojektor, TV s pripadajućim video i DVD player/ima; Praktikumi su opremljeni prikladnim laboratorijskim namještajem i opremom za izvođenje nastave ovisno o namjeni. U njima studenti mogu koristiti: 26 mikroskopa, 20 binokularnih lupa, hardverom i softverom za projiciranje slike mikroskopa na zid, sterilizatori, termostati, UV/komora za rad u sterilnim uvjetima, centrifuge, hladnjaci i veliki broj sitnog inventara za kemijske i mikrobiološke analize. Znanstveno/nastavni laboratoriji opremljeni su sofisticiranijom biološkom opremom.

U Laboratoriju za ekofiziologiju alga nalazi se: Labsystem multicsan MS spektrofotometar, Air flow laminar, centrifuga 48000G s hlađenjem, mikroskop Axiowert 25C s foto opremom, 3 istraživačka mikroskopa, pH metar Mettler, analitička vaga Mettler i ostali instrumentarij potreban za kvalitetan rad studenata i istraživača.

U Laboratoriju za staničnu i molekularnu biologiju biljaka nalazi se: UV/VIS spektrofotometar Analitik Jena Specord 40, centrifuga Ependorf 5804R, Mini PAM (uređaj za mjerenje fotosinteze), klima komara, svjetlosni i flourescentni mikroskop s foto opremom Zeiss Jena, binokularna lupa s foto opremom Leica, mikrotom Leica RM 2155, ultramikrotom Richert, pH metar Methrom, analitička vaga Mettler, oprema za vertikalnu i horizontalnu elektroforezu, blotter, flow/box, thermocycler, transiluminator s foto sustavom i softverom, kisikova elektroda Waltz, sterilizator, hladnjaci, fitotron i ostali instrumentarij potreban za kvalitetan rad studenata i istraživača.

U Laboratoriju za hidrobiologiju nalazi se: mikroskop Carl Zeiss Jena opremljen s digitalnom kamerom Moticam 350, binokularna lupa Carl Zeiss Jena, mikroskop Olympus SZX9 s digitalnom foto opremom, binokularna lupa Olympus BX51, hidrometrijsko krilo Flow probe 5′ do 15′, mini laboratorij multi 340i/set i drugi instrumentarij potreban za kvalitetan rad studenata i istraživača.

U Laboratoriju za analizu bioloških sustava nalazi se: inkubator CO2, mikroskop, binokularna lupa, klizni mikrotom Leica i ostali sitni laboratorijski pribor.

U Laboratoriju za entomologiju nalazi se: tri istraživačke lupe s pripadajućom opremom za fotografiranje, kavezi za uzgoj kukaca, kvalitetna fotooprema za mikrofotografiju Olympus C5050, hardvere i softvere za uporabu GIS/a te entomološka zbirka, te druga pomagala potrebna za provođenje istraživanja.
Partnerske ustanove Sveučilišta u Osijeku koje osiguravaju dodatne kvalitetne uvjete za izvođenje ovog studijskog programa su Institut Ruđer Bošković (http://www.irb.hr/), Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, (http://www.imi.hr) . Budući da je za potrebe izvođenja istraživačkog rada poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija Zaštita prirode i okoliša uključena cjelokupna infrastruktura Instituta Ruđer Bošković, uključujući po prvi puta i Centar za istraživanje mora u Rovinju, važno je naglasiti da je sva kapitalna oprema, posebice uključujući opremu od strateškog interesa Republike Hrvatske koja se nalazi u Institutu dostupna nastavnicima i studentima navedenoga studija.

Za detaljniji uvid u raspoloživi prostor i opremu dostupne su stranice:
• Zavod za eksperimentalnu fiziku http://www.irb.hr/hr/str/zef/
• Zavod za fiziku materijala http://www.irb.hr/hr/str/zfm/
• Zavod za elektroniku http://www.irb.hr/hr/str/zel/
• Zavod za fizičku kemiju http://www.irb.hr/hr/str/zfk/
• Zavod za organsku kemiju i biokemiju http://www.irb.hr/hr/str/zokb/
• Zavod za kemiju materijala http://www.irb.hr/hr/str/zkm/
• Zavod za molekularnu biologiju http://www.irb.hr/hr/str/zmg/
• Zavod za molekularnu medicinu http://www.irb.hr/hr/str/zmm/
• Zavod za istraživanje mora i okoliša http://www.irb.hr/hr/str/zimo/
• Centar za istraživanje mora http://www.irb.hr/hr/str/cim/
• Centar za informatiku i računarstvo http://www.irb.hr/hr/cir/

Na ovim stranicama prikazani su detaljnije i podaci o prostoru i opremi pojedinih laboratorija i grupa koje sudjeluju u izvođenju kvalitetnog znanstvenoistraživačkog rada za potrebe izrade doktorskih disertacija studenata poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija studija Zaštita prirode i okoliša.

Popis znanstvenih i razvojnih projekata na kojima se temelji poslijediplomski program S obzirom da je prijava novih projekata u tijeku u prilogu su navedeni znanstveni i razvojni projekti koji su bili aktualni do podnošenja prijave novih programa i projekata. U prilogu navodimo projekte u kojima sudjeluju nastavnici nositelji obvezatnih i izbornih predmeta.

Poslijediplomskim interdisciplinarnim sveučilišnim studijem Zaštita prirode i okoliša rukovodi voditelj studija uz suradnju s Vijećem poslijediplomskog studija. Vijeće poslijediplomskog studija imenuje Senat, a sastoji se od 8 članova od koji su četiri člana sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku (različitih fakulteta i odjela), te četiri s Instituta Ruđer Bošković iz Zagreba (različitih zavoda). Mandat članova Vijeća traje dvije godine. Vijeće surađuje s Povjerenstvom za poslijediplomske studije, doktorate i počasne doktorate i Senatom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.

Ugovorni odnosi između studenata i nositelja poslijediplomskog studija Sa svakim studentom poslijediplomskog studija sklapa se Ugovor o studiranju. Ugovorom se uređuju međusobna prava i obveze tijekom studija, te financiranju studija.

Imena nastavnika i suradnika koji će sudjelovati u izvođenju predmeta

Budući da je u sveučilišnom poslijediplomskom interdisciplinarnom doktorskom studiju Zaštita prirode i okoliša angažiran veći broj nastavnika podaci o svakom angažiranom nastavniku nalaze se u prilogu 3.

Popis nastavnih radilišta za provođenje studija (nastave i istraživanja) Uz prostore rektorata Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Odjela za biologiju poslijediplomski interdisciplinarni sveučilišni studij Zaštita prirode i okoliša koristit će za potrebe provođenja eksperimentalnog rada laboratorije znanstveno/nastavnih sastavnica osječkog Sveučilišta, centre, zavode i laboratorije Instituta Ruđer Bošković, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Prirodoslovno–matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, te istraživačku stanicu JUPP Kopači rit.

Optimalan broj studenata Optimalan broj studenata koji se mogu upisati s obzirom na prostor opremu i broj nastavnika i broj potencijalnih voditelja poslijediplomskih tema je 20 studenata.

Trošak studija po studentu Procjenjuje se da će troškovi izvedbe poslijediplomskog interdisciplinarnog sveučilišnog studija Zaštita prirode i okoliša iznositi 50.000,00 kn.

U ovu cijenu nisu uračunati materijalni troškovi provođenja eksperimentalnih istraživanja i izrade doktorske disertacije, taj dio troškova trebaju osigurati studenti sudjelovanjem u radu na projektima.

Poslijediplomski program može se financirati iz različitih izvora:
• proračunska sredstva Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske (znanstveni novaci, znanstveni projekti);
• troškove poslijediplomskog studija može snositi student odnosno poduzeće ili ustanova koja ga je uputila na studij;
• kompetitivno pribavljenim sredstvima zaklada, fondova, stipendija

Iznos utvrđene naknade za školarinu na poslijediplomskom studiju uplaćuje se prije upisa u svaki semestar, prilikom prijave doktorske disertacije moraju biti podmireni svi troškovi.

Pravne osobe plaćaju unaprijed ukupan iznos troškova, dok se studentima koji sami plaćaju troškove studija odobrava obročna uplata prije upisa u svaki semestar i prijavu doktorske disertacije.

Povrat uplaćenog iznosa nije moguć čim se student upisao na poslijediplomski studij, bez obzira tko je izvršio uplatu.

• Pristupnici koji studiraju u punom radnom vremenu bit će u pravilu u statusu znanstvenih novaka (uz osiguranu plaću kao i sva druga prava koja im pripadaju iz radnog odnosa (socijalna, zdravstvena zaštita i zaštita na radu)
• Pristupnici koji su zaposleni izvan visokoškolskih ustanova studiraju u dijelu radnog vremena ostvaruju prava koja im pripadaju temeljem potpisanoga ugovora o radu sa svojim poslodavcima.
• Izobrazbu na drugim znanstvenim institucijama u zemlji i inozemstvu, te izvannastavna znanstvena aktivnost (troškovi puta i boravka) u svrhu znanstvenog usavršavanja podmiruje se odobrenim stipendijama (prijave uz suglasnost mentora i voditelja studija) gdje su studentu za vrijeme njegovog boravka u pravilu pokrivena osnovna prava (socijalna i zdravstvena zaštita i zaštita na radu).

Praćenje i unapređivanje kvalitete obrazovanja provodi Sveučilišni centar za unapređivanje i osiguranje kvalitete obrazovanja koji djeluje kao jedinstveni sveučilišni centar za praćenje kvalitete obrazovanja i to provođenjem anketiranja studenata i nastavnika. Kvaliteta poslijediplomskog programa temeljit će se na:
• Načinu praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe poslijediplomskog programa, a posebno način sudjelovanja studenata u ocjenjivanju studijskog programa,
• Praćenju realizacije ciljeva poslijediplomskog programa (stjecanje znanja i vještina, ovladavanje tehnikama, vještine relevantne za zapošljavanje izvan akademskih institucija, zapošljavanje, alumni) (learning outcomes),
• Institucijsku mehanizmi za unaprjeđenje kvalitete poslijediplomskog programa (samo/evaluacijski postupci, evaluacijski postupci, anketiranje studenata, istraživanje uspješnosti provođenja programa, indikatori uspješnosti)

• nastavniku (ocjenjuje se pridržavanje rasporeda i satnice, pridržavanje najavljene teme, pripremljenost nastavnika, korištenje vizualnih pomagala, način izlaganja)
• nastavi i predmetima (predavanja, seminari, vježbe, aktivno sudjelovanje studenata, je li predmet pružio potrebno znanje i vještine).

U skladu s rezultatima ankete voditelj studija u suradnji s Vijećem poslijediplomskog studija predložit će potrebne mjere u cilju poboljšanja kvalitete nastave odnosno studijskog programa.